Zadarski nadbiskup Želimir Puljić gostovao je od 27. do 30. lipnja u Hrvatskoj katoličkoj župi Frankfurt na Majni na poziv tamošnjeg župnika fra Željka Ćurkovića. U subotu 28. lipnja nadbiskup je sudjelovao na 23. hrvatskom folklornom festivalu u Heusenstammu pokraj Offenbacha, gdje je blagoslovio prisutne. U kulturno-sportskom centru Martinsee, u organizaciji Hrvatskog dušebrižničkog ureda iz Frankfurta, festival je okupio više stotina svih generacija Hrvata.
Nastupilo je dvanaest odraslih folklornih skupina, iz sljedećih hrvatskih katoličkih misija i zajednica u Njemačkoj: Main-Taunus Hochtaunus izveo je splet ličkih kola, Wuppertal i München bunjevačke plesove, Mainz pjesme i kola zapadne Hercegovine i imotskog kraja. Offennach na Majni pjesme i plesove otoka Šolte, Darmstadt prigorske plesove, a Mülheim/Oberhausen pjesme i plesove iz Hercegovine. Slavoniju je predstavio Stuttgart-Bad Cannstatt, zapadnu Hercegovinu Duisburg i Düsseldorf, istočnu Slavoniju Mannheim-Mosbach, a Bosnu Essen. Voditeljica programa bila je Betina Mamić Salvia.
Susret je počeo Službom Riječi koju je predvodio mons. Puljić. Istaknuo je važnost razumijevanja prispodobe o sjemenju i dobroj zemlji, koja oslikava naš kršćanski život. „Na ovom smo svijetu da donosimo rod uz pomoć Božjeg blagoslova, njegovog nadzora i uputstava. Ne možemo sami. Bog nam je potreban“ rekao je mons. Puljić.
Vidjevši pred sobom mnoštvo lijepih narodnih nošnji u kojima su nastupili izvođači, nadbiskup je rekao da su nošnje nekada bile misno ruho, u njima su ljudi išli u crkvu.
„Obuci ono najljepše i najprikladnije što imaš. Ide se na liturgiju. Nošnja je povezana uz svetu liturgiju. Najprije se misa slavila, Božja riječ slušala. Pjevalo se, oduševljeno slavilo otajstvo, a nakon toga se oko crkve družilo, zapjevalo, zaigralo, bacilo kamena s ramena, boče i karte igrale. Crkva je bila mjesto gdje su se ljudi okupljali. U Dalmaciji je puno crkava uz koje je trijem. Tu se se domaćni okupljali i raspravljali o zajedničkim planovima. Najlakše je bilo donijeti zaključak tu u blizini, tu Isus stanuje – On nas sluša, hajdemo najbolje rješenje naći“ rekao je nadbiskup, zahvalivši Bogu što su naši preci imali taj osjećaj za Božju prisutnost, za važnost Božje riječi; osjećaj za sakramente koji su ih hranili i bez kojih nisu mogli.
Podsjetio je da su kršćani prvih stoljeća u skrivenosti slavili mise da obilježe Dan Gospodnji. Vlast im je prijetila da carskom odredbom nema okupljanja i slavlja, no kršćani bi odgovarali ‘Mi bez mise ne možemo’. „To je bila svijest kršćana. I naši ljudi su stoljećima tako do mise držali, bez mise nisu mogli. Misa je bila vrhunac, nedjelja – vrhunac njihovog tjednog slavlja. Okupljali su se, ali ne samo da bi misu proslavili, nego da bi se družili. Da bi misa urodila plodom, plodom zajedničkog života, zajedničkih planova, pjesme, veselja igre. To dvoje je išlo zajedno“ istaknuo je.
Nadbiskup Puljić je zahvalio voditeljima i pastoralnim radnicima u misijama koji se trude i u tuđini njegovati taj osjećaj, prenositi i pomagati da se svijest nedjelje zadrži u oba ta oblika, osobito u liturgijskom, sakramentalnom, kako su prvi kršćani govorili – Mi bez nedjelje ne možemo.
„Održana smotra folklora je jeka stoljeća. U tim pjesmama i kolima progovara naša prošlost, identitet. Tu se otkrivamo, po tome se prepoznajemo. U Europi, kojoj smo oduvijek pripadali, kultura je naše ime i prezime. Taj festival, prošlost, naša vjernost Bogu, Crkvi i narodu, najbolji su doprinos koji Europi možemo dati. Hvala što se trudite sačuvati ono što je dragocjeno i što tim susretima podržavate taj žar i tu vjeru. Neka i dalje živi svijest da bez nedjelje ne možemo.
Nama je nedjelja sveto vrijeme, kad pokušavamo slaviti Boga u misi, ali i družiti se kao obitelj, susjedi, zajednica, skupina, folklor. Družimo se, jer znamo da to Bog blagoslivlja. Nije bez razloga narodna mudrost, Bog blagoslovio puno ručica. Ako solo idemo, kad soliramo, možemo uspjeti, ali to je slabi uspjeh. Pravi uspjeh je kada smo zajedno – povezani, umreženi, s istim idealima, idejama, željama, da ostvarimo neki zajednički projekt“ rekao je mons. Puljić.
Sv. Ivan Pavao II. je naglašavao važnost vjere koja rađa, važnost sjemena koje rađa rodom. „Ne koriste sjemenja koja su pala na kamen, trnje, pa ga ovozemaljske brige uguše. Pravo sjeme je ono koje naiđe na plodno tlo i rađa stostrukim rodom. U tom duhu, papa je govorio ‘Vjera koja ne rađa kulturu je mrtva vjera’. Mi smo naslijedili živu vjeru, primili smo toliko kulturnog nasljeđa i na nama je da to sačuvamo i oplodimo“ poručio je nadbiskup. Govorio je i o značenju tuđine.
„Za kršćanina je svaka domovina tuđina i svaka tuđina domovina. To je smisao te starodrevne poruke – mi smo svuda kod kuće i kao kršćani to osobito osjećamo. Makar živjeli u tuđem svijetu i zemlji, kao katolici smo uvijek kod kuće. Za nas nema tuđine ni domovine. Za nas je tuđina domovina i domovina tuđina. Ne možemo se slijepo vezati samo na svoje, nego moramo i šire gledati“ poručio je mons. Puljić, istaknuvši da je doprinos folklornih skupina najbolje i najplemenitije što nude svijetu. To je ono što smo stoljećima sačuvali, čuvamo i na to smo ponosni. To je naše ime i prezime.
Skupine koje su predstavile svaki kraj iz domovine Hrvatske i baštinu BiH predstavljaju bogatstvo Hrvatske i BiH, ali i bogatstvo kultura i naroda koje u Njemačkoj žive, rekao je vicekonzul generalnog konzulata BiH, Dragan Bagarić. U Frankfurtu živi oko 180 nacija, te je taj susret Hrvata u folklornim skupinama među najljepšim bogatstvima koje Frankfurt ima.
Pozdravne riječi zahvale za doprinos kojeg življenju u Njemačkoj daju Hrvati te ohrabrenje da nastave s njegovanjem svoje kulture prisutnima je uputio i gradonačelnik Heusenstamma Peter Jakoby, kao i konzulica Generalnog konzulata RH u Frankfurtu, Lidija Pansegrau Hadrović.
Folklorne skupine dopratili su njihovi svećenici i voditelji koji svake godine s folklornim društvima izvedu drugu narodnu glazbenu baštinu Lijepe naše. „To je znak da se različito i dobro radi diljem Njemačke u hrvatskim katoličkim misijama i zajednicama. Ti zajedno proživljeni trenuci su obogaćenje za sve nas“ rekao je don Ivica Komadina, delegat za hrvatsku pastvu u Njemačkoj, zahvalivši svima za trud u organizaciji tog vrijednog susreta.
Nakon smotre, svi su izvođači zainteresirano slušali ocjene stručnjaka prof. Vidoslava Bagura, koji je promatrao nastup skupina. Pohvalio je brojnost njihovih članova, rekavši da se nekada tradicijska kultura prenosila usmenom predajom, a sada to rade voditelji folklornih skupina. Stoga njihovom požrtvovnom angažmanu ide osobita zahvala u čuvanju i njegovanju hrvatske baštine naših predaka koju prenose mlađim naraštajima iseljenih Hrvata.
Ines Grbić
