Molitveno bdjenje koje se sastojalo od Svečane Večernje i euharistijskog klanjanja sa svečanim Tebe Boga hvalimo, u zahvalnosti Bogu za dar kanonizacije Ivana XXIII. i Ivana Pavla II., u subotu 7. lipnja u katedrali sv. Stošije u Zadru predvodio je zadarski nadbiskup Želimir Puljić.
„Želimo zahvaliti Bogu za dar te dvojice velikana i toj molitvi pridružiti nakanu pape Franje koji ima molitveni susret s predsjednicima Izraela i Palestine u Vatikanu, kako bi zajedno s njim molili za mir“ rekao je mons. Puljić, moleći Boga da sadašnjem naraštaju pastira udijeli hrabrost i ustrajnost da budu odvažni apostoli, navjestitelji Evanđelja, potrebni Božje snage i pratnje, kako se očitovala i u životima Angela Roncallija i Karola Wojtyle.
„Okupili smo se uoči Duhova u prvostolnici moliti, pjevati i zahvaljivati što nam je Gospodin omogućio doživjeti vrijeme epohalnih događaja koje su obilježili sveti pape Ivan XXIII. i Ivan Pavao II., koje je papa Franjo s osobitim riječima pohvale pribrojio četi nebeskih odabranika. Zahvalni smo Božjoj Providnosti što je polovicom 20. st. na Petrovu stolicu stigao Ivan, koji je 1962. g. uz molitveni poklik ‘Nek se raduje Majka Crkva’, otvorio Drugi Vatikanski sabor, te poželio da se o sadržaju vjere raspravlja duhom poniznosti i milosrđa, a ne s osudama i anatemama“ rekao je nadbiskup, istaknuvši kako je Dobri Papa tumačio da se Crkva želi predstaviti svijetu kao dobrohotna i strpljiva mati koja se radije služi lijekovima milosrđa i ljubavi, nego strogoćom prijetnje i kazni.
Svoju odluku o sazivu koncila skupini kardinala 1959. g. objavio je riječima: “Srca ustreptala i ganuta duha, ali s poniznom odlučnošću, najavljujem svečanu proslavu koncila za sveopću Crkvu”. Nadbiskup je istaknuo da su prve riječi 77-godišnjeg pape Roncallija bile pune žara i planova, kada je rekao: “Želimo pripraviti Gospodinu narod svet, poravniti mu staze, da se krivi putovi poravnaju a bregovi slegnu, da svi puci upoznaju Božje spasenje”. To je bio cilj pontifikata Ivana XXIII. kojeg su zvali Ivan dobri, Papa svih ljudi i župnik svijeta.
Rekao je da ljudske osobine učenosti, promišljenosti, taktičnosti i organizacijske sposobnosti mogu biti od velike koristi za papu u njegovu upravljanju Crkvom. No, one ni u kom slučaju ne mogu zamijeniti odlike, zadaće koje Isus opisuje u paraboli o dobrom pastiru. Mons. Puljić je podsjetio i na papinu misao kako nas Providnost vodi prema višim i neočekivanim planovima i nacrtima, a pred najavama smaka svijeta rekao je da se treba distancirati od tih proroka propasti.
Spomenuvši iznenađenje svijeta kad je za papu izabran prvi Slaven, krakovski kardinal Wojtyla u svojoj 57. godini života, mons. Puljić je rekao da se njegov pastoralni plan i djelovanje ogleda u Wojtilinoj poruci da želi svima doći i sve posjetiti, obići beduine u pustinji, karmelićane i cistercite u samostanima; bolesnike u krevetima i radnike u tvornicama. Htio je vidjeti sve ponižene i obespravljene, zaviriti iza kućnih pragova. Aktivno je oživotvorio koncilske dokumente u čijem se stvaranju sudjelovao. Netko je zapisao kako tamo gdje nisu stigle koncilske ideje, Papa putnik ih je nosio osobno na putovanjima. Pred veličinom poslanja Rimske katedre ostao je skroman, rekao je nadbiskup.
Njegovi molitveni vapaji za spasenjem bili su jako glasni, te je pogledom prema Bosni povišenim glasom rekao: ‘S vama smo i bit ćemo sve više s vama!’ „Sličan molitveni vapaj za mir uputio je papa Franjo kad je bio u Svetoj Zemlji, te pozvao izraelskog i palestinskog predsjednika Shimona Peresa i Mahmouda Abbasa na molitveni susret“ rekao je mons. Puljić, istaknuvši veličinu papinih čina nepredviđenih protokolom.
„Kad je papa Franjo došao pred zid koji dijeli palestinsku državu od Izraela, osjetio je, ovo je nešto što ponižava čovjeka. Zidovi nisu tu da dijele, zidove treba ukloniti. Zaustavio se pred zidom i molio, u tišini. I sve iznenadio.
Slično nepredviđeno učinio je pred drugim zidom, Zidom plača, kad je stavio molitvu Očenaša na španjolskom, a nakon toga je zagrlio dvojicu svojih pratitelja, rabina i predstavnika islama, iz njegove zemlje, Argentine, koje je pozvao da ga prate kao osobni pratitelji na tom misijskom putovanju. Obojicu je zagrlio na najsvetijem mjestu koji Židovi poštuju. Kad je bio kod predsjednika, pozvao je i njega da dođe s njim moliti. Želimo moliti na nakanu pape Franje, za susret u Vatikanu na kojem će biti i ekumenski carigradski patrijarh Bartolomej.
Odgovorimo na poziv pape Franje koji je rekao: ‘Nemojte nas ostaviti same. Molite kako bi Gospodin podario mir blagoslovljenoj Svetoj Zemlji i svijetu’” rekao je nadbiskup, zamolivši Boga da narodima daruje mir, u čemu su nastojali i suvremeni velikani Crkve, rekao je mons. Puljić, zaključivši homiliju riječima: „Neumorni misionar Wojtyla se do kraja istrošio braneći ljudska i božanska prava. Dobri Ivan XXIII. je kratkim služenjem u Rimu pokazao da u svijetu kraljuje milosrdni Bog. Neka i nama pomognu biti i ostati glasnicima Kralja koji nas šalje da blagoslivljamo ljude i zemlju“.
Ines Grbić
