Zlatna harfa, smotra dječjih župnih zborova Zadarske nadbiskupije, održana je u dva navrata; u subotu 31. svibnja u župnoj crkvi Uznesenja BDM u Pagu i u subotu 17. svibnja u župnoj crkvi sv. Nikole u Kistanjama. Susreti su počeli misnim slavljem koje je u župnim crkvama predvodio don Gašpar Dodić, predstojnik Katehetskog ureda Zadarske nadbiskupije. Tema Harfe koja ove godine slavi trideset godina svog održavanja bila je ‘Moliti s Marijom’. U Pagu je nastupilo šest zborova, koji su uz pjesmu po vlastitom izboru izveli i pjesmu čiji su naziv izvukli iz košarice. To su Anđeli bez krila iz Paga s voditeljem Antony Buljanovićem (Majko Božja sv. Marijo), Sv. Marcela iz Nina (s. Krešimira Zanki, Slavna Majko Spasitelja), Sv. Kasijan iz Sukošana-Debeljaka (s. Antonija Topalović, Zdravo budi Marijo), Antini slavuji iz sa Smiljevca u Zadru (s. Antonela Malenica, Zdravo Djevo čista), Uznesenje BDM s Belafuže u Zadru (s. Rozarija Ćurić, Zrakama sunca) i Marijini prijatelji iz Zemunika (s. Vladislava Terzić, Zdravo Djevo, Djevo slavo).
U Kistanjama je nastupilo devet zborova: Janjevački anđeli iz Kistanja (s. Blaženka Delonga, Zdravo Budi Marijo), Dominik Savio iz Arbanasa (s. Antonija Jurić, Zdravo Djevo, Djevo slavo), sv. Roko iz Bibinja (s. Svjetlana Parat, Slavna Majko Spasitelja), Majko divna iz Benkovca (s. Leopoldina Đurić, Zdravo Djevice), Radost i nada iz Biograda (s. Anka Špralja, Zdravo Djevo čista), Bezgrešno začeče BDM s Puntamike u Zadru (s. Donata Gravić, Zdravo Majko Djevice), sv. Petar s Ploča u Zadru (Lucija Stipčević, Kraljice sv. Krunice), Presveto Srce Isusovo s Voštarnice u Zadru (s. Kristijana Ajduković, Pohvale Gospi) i Glasnici radosti s Relje u Zadru (s. Agneta Đerek, Zrakama sunca).
Don Gašpar je istaknuo značaj 50. godišnjice izlaženja časopisa ‘Marija’, istaknuvši da nije prestajao izlaziti ni u komunizmu. Podsjetio je na misli glavnog urednika fra Petra Lubine koji je u uvodu jubilarnog broja ‘Zlatna Marija’ u prosincu 2012. g., napisao da je časopis ‘Marija’ pola stoljeća u službi Službenice Gospodnje, bez buke, skromno i nenametljivo, jednostavno, u stilu Nazaretske Djevice. I format tog časopisa upućuje na Mariju; iako malen, u sebi krije veliko vjersko, kulturno i narodno blago. „Splitski franjevci oduvijek su dobar dio svog spisateljskog rada posvećivali Gospi. Tako su početkom 1963. g. počeli izdavati i ‘Mariju’, jedini opći hrvatski marijanski časopis. Neznatna službenica Gospodnja koja se na anđelovu riječ ‘smete i stade razmišljati’ te hrabro prihvati volju Božju, bila nam uzor u krizno doba i zvijezda vodilja k luci spasenja, Kristu“ poruka je fra Petra Lubine. U homiliji naziva ‘Osobna iskaznica Blažene Djevice Marije’, don Gašpar je rekao kako u svijetu brojevi imaju važnu ulogu, poput službenih isprava, OIB-a.
Što bi današnji uredi pronašli o Majci Isusovoj, upitao je, rekavši da u Svetom Pismu nema OIB-a Majke Isusove ni njenog životopisa u današnjem smislu riječi. „Marija zauzima skromno mjesto, ali pomnjiv čitatelj uočava kako se u njemu postupno otkrivaju njezin lik i uloga. U Starom zavjetu Marija se izričito ne spominje, ali neki tekstovi, u svjetlu kasnijih događaja novozavjetne zajednice, daju naslutiti da je uz proročki navještenog Mesiju nazočna i njegova majka. Budući da je Novi zavjet u prvom redu posvećen osobi Krista, Marija u njemu zauzima razmjerno malo mjesta. Spominje se gotovo uvijek u vezi s Isusom i izvršava povijesno-spasenjsku ulogu u potpunoj ovisnosti o njemu. Bez Marije se ne može potpuno ni ispravno govoriti o Kristu i njegovom djelu spasenja“ rekao je don Gašpar, istaknuvši da evanđelist Luka daje dragocjene podatke za upoznavanje lika Marije u tekstu o Navještenju Gospodinovu. U njemu su informacije o majci Isusovoj. „Evanđelist pruža neku vrstu Marijine ‘osobne iskaznice’, njen OIB, jedinstvenu osobnu iskaznicu na svijetu: Ime: Marija, Milosti puna; Mjesto rođenja, prebivalište: Nazaret u Galileji; Stalež: djevica i zaručnica; Zanimanje: Službenica Gospodnja. Marijina osobna iskaznica sadrži važne podatke. Gospa ima dvostruko ime: Marija i Milosti puna. Građanka je Nazareta u pokrajini Galileji, Djevica je i zaručnica. Službenica je Gospodnja, Gospodin je s njom. Majka je Isusova, potomka Davidova, tj. Mesijina. Majka je djevica Sina Božjeg, rođakinja Elizabetina, majke Ivana Krstitelja“ rekao je don Gašpar. Podsjetio je na misli kardinala Franje Šepera o Mariji, da je ona uzor majčinskog osjećaja kojim trebaju biti prožeti svi u apostolskoj misiji Crkve. Sv. Ivan Pavao II. na Forumu u Zadru 2003. g. je rekao da su Marijine riječi i njezin primjer uzvišena škola života u kojoj se školuju apostoli jučer i danas. Marija ih pripravlja za poslanje svojom ustrajnom molitvom Ocu, svojom odanošću Sinu, svojim spremnim prihvaćanjem poticaja Duha.
Don Gašpar je izrazio priznanje i pohvalio sve sudionike, potaknuvši ih da poput Marije oduševljeno i poniznim srcem služe Gospodinu pjesmom na liturgijskim slavljima u župama, što i jest zamisao osnivatelja Harfe, 1984. g. Svako liturgijsko slavlje je ponajprije ispovijedanje vjere. Pjevačka i slavljenička profesionalnost u liturgiji Crkve počiva na snazi ispovijedanja vjere. „Harfa je osnovana i zbog toga da se liturgijskim pjevanjem resi liturgijsko slavlje – ispovijedanje vjere Crkve. Pjevanje i glazba su povlašteni način ispovijedanja vjere. Primanje dara pretpostavlja poniznost, poklonstvo pred Darivateljem. Zato pjevanje pretpostavlja slušanje, otvaranje, usvajanje Božjeg govora i njegova darivanja da bi bili izneseni, ispovjeđeni u činu vjere. Liturgijska glazba očituje radost poniznosti pred Darom koji se prima, čuvajući se oholosti pružanja dara Bogu ili zajednici vjernika“ poručio je don Gašpar. Osobito je pohvalio voditeljice zborova s najdužim stažem nastupanja na Zlatnoj harfi, koje neumorno rade s djecom i pripremaju liturgijska slavlja u svojim župama. To su redovnice Agneta Đerek, Antonija Jurić, Anka Špralja, Krešimira Zanki, Antonela Malenica i Vladislava Terzić.
Ines Grbić
