Uskrsna nedjelja – Dan Gospodnji – dan obiteljskog druženja, molitve, radosti i sabranosti, tema je uskrsne poruke zadarskog nadbiskupa Želimira Puljića u kojoj poručuje da je Uskrs središnji događaj u povijesti spasenja, srce i polazište vjere i kršćanskog nauka. Kršćanstvo dvije tisuće godina navješćuje činjenicu praznog groba i ono što su apostoli, povlašteni svjedoci tog povijesnog i nadpovijesnog događaja, nakon toga čuli, vidjeli i doživjeli. „Uskrsnuli Gospodin s njima razgovara, tješi ih, povjerava im poslanje i daje uputstva neka idu i propovijedaju evanđelje svemu stvorenju. On, međutim, ne dokida bol, patnju i smrt, već im daje novo značenje. Bol se pretvara u radost, poraz umiranja u pobjedu uskrsnuća, a smrt u život. I apostol Pavao piše da bi bez uskrsnog događaja vjera bila prazna i bez temelja.
Nova povijest započinje na praznom grobu i biva osvijetljena uskrsnim svjetlom. Uskrs nije samo istiniti i povijesni, nego i otajstveni događaj koji nadilazi kategorije prostora i vremena. Prvi dan u tjednu, tj. nedjelja, biva Danom Gospodnjim. „Nedjelja pomalo gubi duhovno i kulturalno značenje. Postaje običnim danom rasterećenja od dnevnih briga, danom zabave i dokolice. Potrebno je naglašavati i isticati kako se u nedjelju svetkuje uskrsno otajstvo, koje je kroz povijest za kršćane bilo glavnim duhovnim vrelom na kojem se stvarao identitet naroda. Kultura pamćenja istina naše vjere stvarala se na nedjeljnim okupljanjima i liturgijskim slavljima“ poručuje mons. Puljić, ističući da je Crkva trajno bdjela nad nedjeljnim slavljima i odredila da vjernici nedjeljom i blagdanima sudjeluju u misi, uzdržavaju se od radova koji sprječavaju bogoštovlje i odmor duše i tijela.
Nadbiskup podsjeća da je nedjelja bila dan narodnog veselja kad se sklapalo ženidbe, krštavalo ili primalo sakrament potvrde. Taj dan oblačilo se svečano ‘misno odijelo’. „Naše prepoznatljive narodne nošnje potvrda su bogatstva duše našeg čovjeka koji je uspio stvaralački združiti kulturnu pučku baštinu s nedjeljnim blagdanskim ritmom. To je stvorilo skladan odnosa vjere i kulture. Zato je Dan Gospodnji bio radosni obiteljski dan druženja, slavlja, molitve i sabranosti“ poručuje nadbiskup Puljić, u želji da nedjelja bude značajan dan kada će se obitelji više družiti, skupa moliti, čitati Sveto Pismo i slaviti euharistiju. Slavljenje nedjelje osobno izgrađuje, jača i učvršćuje obiteljsko zajedništvo, izvor je duhovne obnove i nadahnuće za djela dobrotvornosti. Nadbiskup je poželio da svaka nedjelja bude obnova uskrsnog otajstva i dan obiteljskog druženja, izvor duhovne hrane koja prolazne trenutke ovog života preobražava u sjeme vječnosti.
Nadbiskup Puljić je istaknuo činjenicu kako ove godine katolici i pravoslavci iste nedjelje slave Uskrs, kao i Židovi Pesah. „Ovo je veliki i sveti tjedan za katolike. Ali ovog tjedna i Židovi, ‘naša starija braća’, kako je za njih zborio bl. Ivan Pavao II., slave svoj Pesah, spomen na veliki dan i događaj kad ih je Mojsije izveo iz egipatskog ropstva. Ovo je Veliki i sveti tjedan i za pravoslavce, koji ove godine obilježavaju Uskrs iste nedjelje kao i katolici. To upućuje katolike i pravoslavne na bogatu zajedničku duhovnu baštinu i vjeru da je Uskrsnuli Krist izvor nade i smisao ljudske povijesti“ poručuje nadbiskup Puljić, čestitajući svetkovinu i Židovima i pravoslavnima.
Ines Grbić