Ovih dana smo proslavili sveca i mučenika Valentina. Mučeništvo je uvijek bilo najsvjetlije svjedočanstvo i najveće priznanje. A mučenici sjeme kršćana. Oni su ugrađeni u temeljima Crkve hrvatskog prostora i spadaju u početke organiziranog kršćanstva na ovim područjima. (Mučenik je svjedok i naziva se confessor, a mjesto gdje se mučeništvo dogodilo, zove se konfesija (confessio). Jer to je prag (limen) na kojem je mučenik ispovjedio vjeru i zakoračio u vječni život. Takvo mjesto za kršćane bilo je uvijek sveto pa su ga od početka posebno obilježavali i okupljali se na njemu. Posjet tim mjestima nazivali su pohod pragovima (visitatio ad limina), ili Pohod ad limina). Sluga Božji Ivan Pavao II. dao je osobiti zamah temi mučeništva. Od impresivnog broja 1.716 proglašenih svetih i blaženih uzora, njih 80% (četiri petine) nose aureolu mučenika! Kroničari podsjećaju kako je «prema nekim procjenama od Isusova raspeća na križu do 2000. godine svoje … živote zbog vjere žrtvovalo sedamdesetak milijuna kršćana», a samo u proteklom, 20. stoljeću «poubijano ih je oko 45 milijuna», gotovo dvije trećine mučenika cijele povijesti Crkve! (IKA, 26. 12. 2003.)
Ovi dramatični podatci govore kako je Crkva doista Crkva mučenika! U tom vidu nije patetično tvrditi kako je i Crkva u Hrvata, Crkva mučenika. Dovoljno je prelistati kronike (gdje postoje) iz vremena osmanlijske tiranije i mučenja kršćana kroz puna četiri stoljeća. Ili, sjetiti se Drugog svjetskog rata i poraća, znanih i neznanih stradalnike po logorima i grobištima. A znamo kako su tijekom desetljeća komunističkog progona brojne žrtve bile «svetogrdno zatirane, brojčano umanjivane i nametnutim mûkom prešućivane» (dr. Roščić).
Zašto štovati svete mučenike?! Koja je svrha njihovih godišnjica? Što nam oni danas poručuju? Njihovo spominjanje i čašćenje pokazuje kako smo voljni svjedočiti za njihove ideale. Potaknuti hrabrim primjerom mučenika, koji su za svoje uvjerenje, ideale i principe žrtvovali i vlastite živote, mi današnji njegovi štovatelji ispovijedamo kako želimo ustrajati na putu obrane naših ognjišta i naših svetišta, naših mladih i naših obitelji. Znajući kako samo molitveni i sakramentalni život donosi trajni mir srca, mi u njihove ruke stavljamo našu žarku želju kako bi nas Gospodin očuvao od “kuge, glada i rata!” i udijelio nam trajni napredak, mir i slobodu! Ovo vrijeme traži stvaratelje novog i drugačijeg svijeta, nove i drugačije Domovine. Na potezu su angažirani kršćani, zaljubljenici i propovjednici Kristovog križa; kršćani koji se ne daju zavesti poganskim razmišljanjima i običajima, nego ostaju vjerni svojim korijenima i svojoj povijesti. Suočeni s novim izazovima i zavođenjima modernog svijeta, obraćamo se svetim mučenicima koji su na vlastitoj koži osjetili dramu borbe dobra i zla, svjetla i tame, neka svojom pažnjom i ljubavlju štite nas i našu Domovinu i neka nad nama bdiju svojim nebeskim zagovorom kako bi nam po njihovu zagovoru svanulo vrijeme blagoslovljenog i trajnog mira u istini i ljubavi.
Mons. Želimir Puljić, nadbiskup