1.Tijekom liturgijske godine imao različite dane s određenim temama: kao napr. dan mira, dan zvanja, dan obavijesnih sredstava, misijski dan; prije tjedan dana obiolježili smo dan života i dan posvećenog života. Tako se, evo, svake godine, od 1982., obilježava Dan bolesnika na dan Gospe Lurdske. Marija, naime, kao brižna mati izlazi ususret potrebama i očekivanjima svoje djece. Ona u svojim svetištima ‘liječi’ patnje i vraća svojoj djeci potrebito zdravlje duše i tijela. Svjetski dan bolesnika potiče nas kako voditi brigu o oboljelima i zahvaliti onima koji skrbe o njima: zdravstvenim, socijalnim, vjerskim i drugim djelatnicima i volonterima. Posebice onima koji znaju da je njihova pastoralna služba po bolnicama sastavni dio crkvenog poslanja. Jer je na tragu poslanja Isusa Krista koji je kao božanski liječnik ‘prošao zemljom ozdravljajući sve i čineći dobro’ (Dj 10, 38).
Na ovaj dan pred očima nam iskrsava lik dobrog Samarijanca kojom Luka donosi niz slikâ i događajâ iz svakodnevnog života (Lk 10, 25-37). Ovom prispodobom Isus nam želi pomoći da shvatimo Božju ljubav prema svakom ljudskom biću, posebice prema onima koji su pogođeni bolešću ili patnjom. A završne riječi prispodobe, “Idi, pa i ti čini tako”, pokazuju kakav stav mora zauzeti svaki Kristov učenik prema drugima, navlastito prema onima koji su u potrebi. I nama je, dakle, snagom vjere i molitve poput dobrog Samarijanca, voditi brigu o onima koji su tjelesno ili duhovno ranjeni, kao i za sve koji su siromašni i pomoć traže.
2. Više crkvenih otaca vidi u liku dobrog Samarijanca samog Isusa a u čovjeku koga su napali razbojnici vidi čitav ljudski rod koji je izgubljen i ranjen zbog vlastitih grijeha (Origen, Ambrozije, Augustin). Godina vjere povlaštena je prigoda jačati službu ljubavi u našim zajednicama, te pokušati biti dobri Samarijanci prema svojim bližnjima. U tom vidu imamo puno divnih uzora među svecima Crkve, koji nam mogu poslužiti kao primjer i poticaj. Spominje najprije svetu malu Tereziju. Ona je, naime, znala živjeti vlastitu bolest, koja ju je “preko velikih patnji” odvela u “sjedinjenje s Isusovom patnjom”. Dobro je ovdje navesti i apostola gubavaca, Raoula Follereaua koji je nošen ljubavlju prema bližnjemu posvetio vlastiti život brizi za oboljele od Hansenove bolesti sve do najudaljenijih krajeva svijeta.
Ne mogu još ne spomenuti i blaženu Majku Terezu iz Kalkute, Albanku iz Skopja koja je osobito voljela Hrvatsku i molila se na hrvatskom jeziku. Ona je započinjala svoj radni dan susretom s Isusom u euharistiji. A onda bi izlazila na ulice s krunicom u ruci da ondje sretne i služi Gospodinu prisutnom u onima koji trpe; posebice u onima koji su bili “neželjeni, nevoljeni i zanemareni”.
3. I mi smo, braćo i sestre, pozvani činiti djela milosrđa poput Samarijanca, koji “vidjevši polumrtva čovjeka, sažali se, pristupi mu, opra mu rane uljem i vinom i zavi ih, odvede ga u gostionicu i preuze za nj brigu”. No, valja uvijek imati na umu kako “čovjek ne ozdravlja izbjegavanjem trpljenja i bijeg od boli, nego sposobnošću da prihvati nevolje i sazrijeva u njima, poput Krista koji je patnje podnio s beskrajnom ljubavlju” (Spe salvi, br. 37). Ovaj dan je poticaj svima koji osjećaju teret križa i plaču neka budu hrabri. Jer, oni su miljenici Božjega kraljevstva i braća trpećeg Krista. Svjetski dan bolesnika zgodna je prigoda razmišljati i o tajni trpljenja, te biti osjetljiv prema bolesnoj braći i sestrama. Jer, govorio je blaženi Ivan pavao II. kako se “mjera čovječnosti određuje na temelju toga kako se društvo i pojedinac odnose prema onima koji trpe”.
U svojoj poruci papa Franjo želi da ovaj dan “bude osobiti trenutak molitve, zajedništva i prinošenja patnje za dobro Crkve i svijeta”. Jer, Krist je svojim trpljenjem, smrću i uskrsnućem, spasio čovječanstvo”. A Crkva u bolesnicima prepoznaje Kristovu prisutnost. Zbog toga kad s nježnošću pristupamo onima koji su potrebiti skrbi, mi unosimo nadu i Božji osmjeh u svijet koji je prepun proturječja. Papa na kraju poruke povjerava Dan bolesnika Marijinu zagovoru, kako bi nam ona pomogla podnositi svoje trpljenje i nalaziti izvore vedrine i pouzdanja kod uskrsloga Gospodina. Molimo je stoga neka čuje i usliši molitvene vapaje koji se dižu iz brojnih svetišta patnje i neka otare suze svima koji trpe. Neka Gospa Lurdska pomaže onima koji rade na području zdravstvene skrbi. A nama, braćo i sestre, neka nikad ne dojadi činiti dobro svima koji našu pomoć zatraže. Amen.
Želimir Puljić, nadbiskup
Bolnica Ugljan, 11. 02. 2014.