Dvije povijesne biblijske slike iz liturgijskih čitanja i dva povijesna događaja
1. Današnja svetkovina Bezgrješnog začeća BDM donosi nam Dvije povijesne biblijske slike o kojima smo čuli u tekstovima liturgijskih čitanja, kao i dva povijesna događaja. O njima bih htio reći kratko dvije riječi. Gledom na povijesne biblijske slike vidjeli smo kako prva opisuje Adama i Eve pred izgon iz raja. Otuđeni nakon grijeha i izgubljeni optužuju, prigovaraju, zavode i predbacuju: žena na račun zmije, čovjek na račun žene. Svatko svakomu kriv. I nitko nikoga ne pravda. I ne ispričava, nego sudi i osuđuje. Pravi početak paklenih muka koji prati izgon iz Zemaljskog raja. Druga slika jest evanđeoski opis susreta Marije i arkanđela Gabrijela koji dolazi u ozračju radosti i pohvale prenijeti poruku neba. Prekrasna slika molitvenog stava i zanosa. Slikovito bismo mogli reći početak raja u ovoj dolini suza.
Uz ove dvije biblijske slike spomenuo bih i dva povijesna događaja vezana uz današnji blagdan Bezgrešnog Začeća BDM. Prvi se zbio prije 2050 godina, circa. Kartaga je bila već razorena, a Aleksandar Veliki proširio kraljevstvo do onda poznatih krajeva, do Indokine. U Ateni je cvjetala umjetnost sklada i ljepote. Razvijala se filozofija logike, fizika i metafizika. A u tadašnjem rimskom carstvu vladao svjetski mir, poznat kao “Pax Romana”. I, eto u to doba, u jednom nepoznatom mjestu, Biblija ne navodi u kojem, u obitelji poodmakle dobi i nepoznatog roda Joakima i Ane, rodila se kći kojoj sretni roditelji dadoše ime Mirjam, Marija = od Boga blagoslovljena. Devet mjeseci prije toga dogodilo se čudo nad čudesima. I to je ono što danas slavimo: Za razliku od sve ostale djece, koja već od začeća baštine iskonski Adamov grijeh, Marija je bila od njega očuvana. I već u tom trenutku sva u sjaju milosti i svetosti. Jedinstveno čudo i neponovljiv Božji dar. Bog ju je očuvao od istočnog grijeha koji se nama oprašta na krštenju. Zato je Elizabeta pozdravlja kao “blagoslovljenu među ženama”, a anđeo Gabrijel je oslovljava kao onu koja je “milosti puna”. Marija bez grijeha začeta, oslobođena ljage istočnog grijeha još prije rođenja.
2. Drugi događaj zbio se u Europi, pred špiljom u Lourdesu. Europa je u osobitom kulturnom i znanstvenom okruženju. Francuski filozof Comte (1798.-1857.) dokazuje svojim pozitivizmom kako je kršćansko umovanje zastarjelo (“demodé”). Engleski prirodoslovac Charles Darwin (1809. 1882.) svojom poznatom teorijom o evoluciji, uči kako je svijet nastao sam od sebe i bez Boga. A revolucionarni duh pariške komune počinje osvajati i zavoditi radničke duše od Pirineja do Urala. I upravo u takvom okruženju događa se nešto što će utjecati na promijene u Europi i u svijetu. U nepoznatom mjestancu Lourdesu, te nepoznatoj i neukoj djevojčici Bernardetti ukazuje se nebeska pojava i veli: “Ja sam Bezgrješno začeće!” Kako su Bogu drage i bliske skromne i jednostavne duše. “Silnike zbacuje s prijestolja, a neznatne uzvisuje”.
Završit ću ovo razmišljanje s pripjevnim psalmom i Pavlovom himnom Bogu Stvoritelju. Dok psalmist zahvaljuje što “svi krajevi svijeta vidješe spasenje Boga našega”, Pavao u zanosu pjeva Bogu Ocu koji “nas je zamilovao u Ljubljenome”, jer nas je “izabrao od postanka svijeta da budemo sveti i neporočni pred njim” (Ef 1, 6). Ne treba se onda čuditi što sv. Ivan Damašćanski u zanosnom govoru o Mariji veli kako je “ona najveća novost pod suncem”, “čudo nad čudesima”, “na nebo uznesena i zauvijek proslavljena”.
3. U povodu 130. obljetnice rođenja velikog hrvatskog kipara Ivana Meštrovića organizirana je izložba njegovih djela s naslovom „Zahvalimo njoj“. On svoju majku voli zanosom djetinjega srca. Ona je za njega oltar pred kojim se otvara velika duša zahvalnoga sina. Ona stoji na vratima kuće i čuva da u njoj ne utrne ognjište ljubavi i Božjeg blagoslova. Njoj, dakle, Marti Meštrović koja je imala ogroman utjecaj na njegov život, sin Ivan je isklesao ne samo divne kipove, nego napisao i ove stihove koje danas možemo primijeniti na Gospu:
Njoj, nepresušnom vrelu, čiji tok sve suše i potresi ne prekinuše.
Njoj, stablu jakomu, koga bure ne iščupaše i požari ne izgoriše.
Njoj, neka je za sve i na sve vjekove hvala i ljubav naša.
Njoj, koju Tvorac za pomagačicu odabra u skrbi oko roda našega.
Zbog toga biskup Anzelmo piše: “Ženo, prepuna milosti, tvojim blagoslovom blagoslovljena je sva priroda..” Zato je sveti pisci i naučitelji Crkve prikazuju i oslikavaju kao “tajanstveni kovčeg” koji se u sveopćem potopu svijeta jedini sačuvao od propasti. Kao sjajna zvijezda mora Imakulata rasvjetljuje brodolomcima put u luku spasenja, a kao mirisavi balzam Bezgrešna liječi i ublažuje naše rane. Ovo je uistinu poseban dan. On je povelja o ljudskoj časti i dostojanstvu. Stoga, neka je blagoslovljen Bog i Otac Gospodina našega Isusa Krista, koji nam je dao ovaj blagdan i na današnji dan stvorio i od grijeha očuvao BD Mariju. Neka je blagoslovljena i Marija koja je spremno surađivala u djelu spasenja, pa i nama omogućila zaslugom njezinog Sina postati djecom Božjom. Zdravo Marijo milosti puna, Gospodin s tobom, blagoslovljena ti među ženama i blagoslovljen plod utrobe tvoje Isus! Amen!
† Želimir Puljić, nadbiskup zadarski
Sjemenište, 9. prosinca 2013.