Zadarska nadbiskupija poslala je okružnicu svim župnicima i redovničkim zajednicama u mjesnoj Crkvi potaknuvši ih na obilježavanje Trećeg svjetskog dana djedova, baka i starijih osoba koji se proslavlja u nedjelju, 23. srpnja.
Okružnicu potpisuju don Valter Kotlar, predstojnik Povjerenstva za bolnički pastoral i osobe starije životne dobi i don Žarko Relota, predstojnik Povjerenstva za pastoral s obiteljima Zadarske nadbiskupije.
Te dvije životne stvarnosti, starija dob i obitelji čiji su članovi sve generacije ljudi, u koje je utkano odgajanje i prijenos života od strane djedova i baka, upućene su jedna na drugu u potrebi iskazivanja međusobnog poštovanja, zahvalnosti i brige jednih za druge.
Tom okružnicom Zadarska nadbiskupija potiče svećenike da na Svjetski dan djedova i baka vjernicima upute nagovor o toj temi i potaknu ih „na brigu i očuvanje dostojanstva ljudskog života u starijoj, osjetljivoj, ali jednako vrijednoj životnoj dobi. Obratite se starijima, našim djedovima i bakama biranim riječima ohrabrenja, da osjete ljubav, brigu i zahvalnost!“ poručuju povjerenici Kotlar i Relota subraći svećenicima.
Svjetski dan djedova, baka i starijih osoba u Zadarskoj nadbiskupiji na osobit način će se proslaviti u župi Gospe Loretske u Arbanasima. U nedjelju, 23. srpnja, misno slavlje u arbanaškoj župnoj crkvi Gospe Loretske s početkom u 20,00 sati predvodi don Ivan Šibalić, SDB.
Tema ovogodišnjeg Dana je ,,Od koljena do koljena dobrota je njegova” (Lk 1, 50).
Papa Franjo ustanovio je Svjetski dan djedova baka i starijih osoba 31. siječnja 2021. i odredio da se u srpnju obilježi taj dan nedjeljom koja je najbliža blagdanu sv. Joakima i Ane, Isusovih djeda i bake.
Želja pape Franje je iskazati priznanje starijim osobama i naglasiti njihovu važnost za Crkvu i društvo. Uz to, potrebno je izgrađivati svijest institucija, ljudi, društva uopće, za kvalitetniju skrb o starijim osobama te suprotstavljati se ‘kulturi odbacivanja’ kojom suvremeno društvo isključuje osobe kada ih više ne doživljava produktivnima, napominje se u Okružnici.
U dopisu se spominje i da je skupina znanstvenika iz Njemačke i Švicarske otkrila kako djedovi i bake koji provode puno vremena s unucima žive pet godina duže od onih koji nisu uključeni u život svoje unučadi.
Želja pape Franje je da mladi koji će se okupiti na Svjetskom susretu mladih u Portugalu promišljaju o susretu jedne djevojke i jedne starice: Marije i Elizabete te im za promišljanje nudi taj susret i riječi „Usta Marija i pohita u gorje“.
U Okružnici se citira poticaj pape Franje mladima: „Prije nego krenete na put, posjetite djeda i baku, posjetite neku stariju osobu koja živi sama! Njihove će vas molitve štititi i u svom srcu ćete nositi blagoslov toga susreta.
Vas starije molim da svojim molitvama pratite mlade koji budu slavili Svjetski dan mladih. Ti mladi su Božji odgovor na vaše molitve, plod onoga što ste posijali, znak da Bog ne napušta svoj narod, nego ga uvijek pomlađuje maštom Duha Svetoga“.
Misao da stariji „predaju sadašnjosti jednu prošlost koja je prijeko potrebna za izgrađivanje budućnosti“ odraz je obiteljskog, kulturološkog i biološkog bogatstva koje se prenosi s koljena na koljeno te je zalog zdrave prošlosti, sadašnjosti i budućnosti, poručuje se u Okružnici Zadarske nadbiskupije.
Starije osobe su „riznice bogatstva“, stoga je nužnost suvremenog društva poraditi da mudro i razborito primijene mudrost starijih i entuzijazam mladih.
„Kao Crkva, dužni smo prepoznati bogatstvo koje u sebi kriju starije osobe, pomoći im da to bogatstvo prenesu na mlađe naraštaje i pomoći mladima da dožive starije kao istinski blagoslov za svoj život. Osobito, pak, neka nam bude na srcu oživjeti međugeneracijski prijelaz vjere po kojem će mladi naraštaji otkriti dubinu vjere koja desetljećima plamti u starijim osobama, a čiji plamičak treba zapaliti u mladim srcima. Riječi kojima starije osobe blagoslivljaju nove naraštaje neka budu poticaj da djedove i bake te sve starije osobe što bolje razumijemo i sve srdačnije primamo“ poručuju povjerenici Kotlar i Relota.
U dopisu se navodi i tekst prigodne molitve za djedove i bake koju je priredio Dikasterij za laike, obitelj i život Svete Stolice: „Zahvaljujem ti, Gospodine, za blagoslov dugog života, jer onima koji se tebi utječu uvijek daješ da rod donose.
Oprosti mi, Gospodine, bezvoljnost i razočaranje, a ne napuštaj me kada mi sile malakšu. Nauči me gledati s nadom budućnost koju mi daješ, poslanje koje mi povjeravaš i da ti neprestano pjevam hvale.
Učini me tvorcem revolucije nježnosti, da se s ljubavlju brinem o svojoj unučadi i svim malenima koji u tebi traže zaklon. Zaštiti, Gospodine, papu Franju i podari Crkvi svojoj da oslobodi svijet od samoće. Upravi korake naše na put mira. Amen“.
U Okružnici se prilaže i tekst molitve Blagoslova prikladne za osobe starije životne dobi: „Blagoslovljeni koji razumiju moj spori korak i moju drhtavu ruku, blagoslovljeni koji već znaju da mi uši s mukom razabiru riječi. Blagoslovljeni koji kao da prihvaćaju moj oslabljeni vid i tromi duh, blagoslovljeni koji su odvratili oči kad sam jutros prevrnuo kavu.
Blagoslovljeni koji se sa smiješkom zaustavljaju da bi na trenutak pročavrljali sa mnom, blagoslovljeni koji nikada ne kažu: ‘Danas ste to već dvaput rekli’. Blagoslovljeni koji gledaju u meni biće dostojno ljubavi i poštovanja, a ne napuštenog starca ili osamljenu staricu. Blagoslovljeni koji pogađaju da nemam više snage nositi svoj križ, blagoslovljeni koji svojom ljubavlju zaslađuju dane što mi još preostaju na ovom posljednjem putu k Očevoj kući“.
Tema Prvog svjetskog dana djedova i baka bila je „Kruh koji hrani naš život“, a drugoga „Rod donose i u starosti“.
