Čiovo, 22.7.2013. Susreo se s Učiteljem Reda fr. Brunom Cadoreom i generalnim 
tajnikom Opće skupštine fr. Mihaelom Toljem. Prije početka popodnevng zasjedanja i Izvješća Učitelja Reda o stanju Reda, predsjednik Hrvatske biskupske konferencije obratio obratio se sudionicima Skupštine i u ime HBK poželio uspješno zborovanje. Skupštinu je prije podne posjetio i predsjednik Hrvatske konferencije viših redovničkih poglavara i poglavarica o. Vinko Mamić, OCD.
U nastvaku – u cijelosti prenosimo poruku koju je predsjednik Hrvatske biskupske konferencije mons. Želimir Puljić uputio sudionicima Opće skupštine Reda u Trogiru:
1. U vidu kratkog predstavljanja, a vezano uz red sv. Dominika, htio bih na početku istaknuti kako dolazim iz grada Zadra u kojem je daleke 1396. godine osnovano ‘Generalno filozofsko-teološko učilište dominikanskog reda’. Osnovao ga je vrhovni Poglavar dominikanskog reda Raimund de Vineis iz Capue, kao najstarije od hrvatskih sveučilišta koje je djelovalo do 1807.
Tradicija duža od 600 godina svrstava Zadar u red najstarijih sveučilišnih gradova Europe (poslije Padove 1222., Pariza 1229., Cambridgea, Barcelone 1303., Canterberya 1320., Praga 1348. i Beča 1365.). Sveučilište u Zadru danas ima u svom sastavu 21 odjel: Za arheologiju, ekonomiju, etnologiju i antropologiju, filozofiju, engleski, francuski, njemački i talijanski, za geografiju, komunikologiju, klasičnu filologiju, kroatistiku i slavistiku, pedagogiju, pomorstvo, povijest, umjetnost, psihologiju, sociologiju, te odjel Teološko-katehetski koji je u osnivanju.
2. Drago mi je što vas kao nadbiskup zadarski i Predsjednik HBK mogu pozdraviti u Trogiru u kojem rođen dominikanac Augustin Kažotić koji je bio biskupom u dva grada: u Zagrebu i Luceri. Osobito mi je bilo drago pročitati da je Generalna skupština u Rimu 2010. odlučila neka se ‘slijedeća Skupština održi u Hrvatskoj’. Uz ovu radosnu vijest posebice mi je milo pozdraviti među nama Učitelja Reda mnogopoštovanog oca Brunu Cadoréa, kao i sve nazočne bivše Učitelje Reda, definitore koji su izabrani u provincijama, kao i delegate Vikarijata.
Posebice pozdravljam Provincijala Hrvatske Provincije fr. Antu Gavrića s njegovim vrijednim suradnicima, kao i Glavnog Tajnika ove Skupštine fr. Mihaela Tolja, koga sam zaredio za svećenika prije sedam godina. Prije šest godina, 2007., tadašnji Učitelj Reda, Carlos Alfonso Azpiroz, u Bogoti je najavio početak velike devetnice koja će završiti 2016. kada će obilježiti 800. obljetnica potvrde Dominikanskog Reda.
Veseli me što mogu uputiti riječ dobrodošlice na samom početku rada Skupštine. U ovoj prigodi htio bih napomenuti kako su se uz braću i sestre iz Reda sv. Dominika u ovaj veliki jubilej uključili brojni učitelji, roditelji, vjeroučitelji i učenici diljem Hrvatske. Naime, u vjeronaučni program ove godine uvrštena je i uspješno provedena vjeronaučna olimpijada s temom: ‘Sveti Dominik i Red propovjednika’.
3. Uz riječi dobrodošlice i molitve Duhu Svetom izričem i najbolje želje da članovi ove Skupštine uspiju zajednički promišljati i raspravljati o suvremenim problemima i izazovima s kojima se susrećemo, kao i o apostolskoj službi braće propovjednika. Posebice pak poželio bih da usvajaju smjernice u skladu s normama Reda kako bi braća i sestre ‘mogli živjeti vjerni duhu Utemeljitelja i nositi ljudima našega doba poruku Evanđelja na prikladan i učinkovit način’.
Blaženi Augustin Kažotić, koji se ovdje rodio i dominikanac postao, a onda kao biskup Zagreba i Lucere neumorno radio na obnovi vjerskog i kulturnog života, te na obnovi bogoslužja, neka zagovara sudionike ovog važnog skupa da uspiju ne samo razgovarati, razmišljati i raspravljati, već i ono što su raspravili i promeditirali drugima znadnu predati, ‘contemplata aliis tradere’.
Posebice pak poželio bih da unesu ‘duha kontemplativnosti, mira i sabranosti’ u svijet u kojem vladaju ‘tržišni zakoni uspjeha i brzine’. A pred svjetovnom logikom ‘ortaštva i servilnosti’, kojom moćnici sile podložnike da se uklapaju u njihove sebične ciljeve i planove, neka sinovi sv. Dominika nude i stvaraju alternativne načine života i rada. A oni se događaju po bratskim odnosima i u bratskoj suradnji.
4. Jasno je kako svako vrijeme ima svoje izazove i zahtjeve. Ali, i svoje breme. Potrebno je stoga pronaći načina kako ‘biti vjeran u stvaralaštvu’, ali i kako biti ‘stvaralački raspoložen za vjernost’. Vjernost u stvaralaštvu i stvaralaštvo u vjernosti bilo je uvijek dobar orijentir i pomoć u provedbi potrebitih reformi. I da ne duljim, završit ću s tri poznate latinske riječi koje kao i ‘reforma’ započinju s prefiksom ‘re’. To su: ‘restauratio, renovatio et refondatio’.
Kad su svjetovne vlasti u 18. stoljeću počinile prisilnu eksklaustraciju, ključna riječ za povratak na izvore, kako bi ostali ‘vjerni prvotnoj ljubavi’, bila je ‘restauracija’. Dva stoljeća kasnije, na Drugom Vatikanskom saboru (1962.-1965.), pred krizom koja zahvatila svijet, biskupi su naglasili potrebu ‘obnove Crkve i redovničkog života’ (renovatio). Koji su to osobiti izazovi za Bogu posvećene osobe na početku 21. stoljeću? Što im je činiti da ostvare duh karizme i poslanja u svijetu koji ‘bježi od Boga’? Neki teolozi koriste riječi ‘ponovnog utemeljenja redovničkog života’, pa vele kako je potrebna ‘refondatio.
Nije, međutim, najvažnija riječ koju će se upotrebljavati, nego duh koji iz toga proizlazi. Poželio bih stoga da Generalna skupština u Trogiru pomogne da se ‘reformira što je potrebno i restaurira što je nužno’. Neka se obnovi što treba obnavljati, te iznova utemelji što valja utemeljivati. Ali, sve to u ozračju Marijine raspoloživosti koju je potvrdila riječima: ‘Neka mi bude po tvojoj riječi’. A one su podloga ovogodišnje teme za poslanje i život sinovima i kćerima svetog Dominika. Kao zadarski nadbiskup i Predsjednik HBK želim Skupštini uspješno zborovanje, a svima blagoslovljen boravak u Hrvatskoj.
Mons. Želimir Puljić, nadbiskup zadarski
Predsjednik Hrvatske biskupske konferencije
(prezuzeto sa www.dominikanci.hr)