Znanstvenica i komunikologinja dr. Nada Zgrabljić Rotar gostovala je u srijedu 19. lipnja na susretu ‘Večer u knjižari’ u knjižari Verbum u Zadru govoreći o brojnim pitanjima djelovanja medija. Istaknula je da je medijska pismenost prioritet EU i Europske komisije. „Oni su to pitanje digli s obrazovne razine na medijsku politiku. Zahtijevaju od zemalja članica da medijsku pismenost učine takvom da ljudi mogu sudjelovati u društvenim procesima. Bez medijske pismenosti ne može se na pravi način sudjelovati u društvenim procesima ni u digitalnoj razmjeni kulturnih dobara“ rekla je Rotar, naglasivši da je važno razdvojiti politiku od medija. Demokratske zemlje nastoje urediti da politika bude politika, medij medij, a civilno društvo da je civilno društvo. Smatra da to kod nas još ne funkcionira. Mediji nisu biznis kao svaki drugi, nego kulturni faktor u društvu. Oni stvaraju kulturu društva, utječu na ljude. „Zato očekujemo da nas kao javnost netko zastupa. To je Vijeće za elektroničke medije. Ne bi smjelo dopustiti da se ide ispod razine kulture. Vijeće ima fond koji se izdvaja iz HRT-a, dakle, od pretplate. To plaćaju građani. To je ozbiljna situacija i nismo je baš svjesni“ rekla je Rotar.
Govoreći o utjecaju korporacija na medije, rekla je kako će dok god budu mogli, vlasnici htjeti iscijediti zadnji novčić iz medija. „Zato imamo zakone, regulatorna tijela, civilno društvo, da postavimo pravila igre. Još uvijek smo u nekonsolidiranoj demokraciji. I u demokraciji se provodi cenzura, samo drugim sredstvima i mjerama. Jedan od najsnažnijh oblika cenzure je ponižavanje i obespravljivanje novinarske profesije. Kroz to se gubi identitet novinara, njegovog samopouzdanja. To je put da se onemoguće novinari da rade posao, a to je da u korist naroda provjeravaju kako radi vlast, ima li kriminala. Postoji novinarska nesigurnost, standard novinara i kvaliteta novinarskog rada padaju. Nije se doprinijelo dostojanstvu novinarske profesije“ rekla je Rotar.
Smatra da je u Hrvatskoj niska razina javne komunikacije i visok stupanj nesposobnosti za dijalošku komunikaciju. To se vidi u medijima i na njima prelama. „To dolazi tendenciozno, jer se postavljaju teme o kojima će se javnost sukobljavati, raspravljati, da se o temama za građane od veće važnosti ne bi raspravljalo“ rekla je Rotar. Upozorila je na moć profita. „Od 1990-ih godina kad su se regulirali mediji postojao je strah da državu treba isključiti iz nadzora nad medijima, pa se dala prevelika sloboda vlasnicima. To je otišlo u drugu krajnost. Od 1980-ih se govori o tzv. tržišno vođenom novinarstvu. Korporativno novinarstvo znači sa što manje novaca ostvariti što veći profit. U tom cilju je organizacija redakcija, poslovanja, da jedan čovjek proizvede što više članaka. S jedne strane su kapital i korporativno novinarstvo, a s druge oglašivači koji imaju veliki utjecaj na medijske sadržaje“ rekla je Rotar.
Smatra da treba podržati neprofitne medije koji bi iskreno i otvoreno, kritički, govorili o društvenim problemima, a da nisu ovisni o velikim oglašivačima. U regulaciji medijskog tržišta iz raznih prihoda mogli bi se stvoriti fondovi koji služe za poticanje i razvoj pluralizma medija i raznolikost sadržaja. „Takav fond postoji u Vijeću za elektroničke medije koji daje potporu elektroničkim medijima, radiju i televiziji. Takav fond mogao bi se stvoriti i za tiskane medije. Pa bi poticao novinare da pišu prave članke, da se potiče pretplata. Mnogi najavljuju da je kraj novinarstva, ali ne vjerujem u to. Teško je zamisliti društvo i demokraciju bez novinarstva. Ta je profesija između javnosti i vlasti. Tko će biti čuvari načina kako vlast upravlja? Regulatorno tijelo, Vijeće za elektroničke medije, treba usavršiti svoju djelatnost. Možda ni u javnosti ne postoji svijest o važnosti da mediji ispunjavaju svoju društvenu odgovornost, pa ne postoji dovoljno reakcija i pritisak civilnog društva na zakone i regulaciju medijskog djelovanja“ rekla je Rotar na susretu koji je moderirala Ines Grbić.
Ines Grbić