PO PRVI PUTA IZLAZE JEDINSTVENE MONOGRAFIJE O GLAGOLJAŠKOM PJEVANJU NA ZADARSKOM PODRUČJU –
MULTIMEDIJI „VELI IŽ“ I „RADOVIN“
Sv. Donat, četvrtak, 2. svibnja 2013, u 18 sati
U četvrtak, 2. svibnja 2013., u crkvi sv. Donata, u 18 sati, javnosti će biti predstavljene dvije jedinstvene multimedijske monografije – Glagoljaško pučko crkveno pjevanje Zadarske nadbiskupije: Veli Iž i Radovin. Radi se o izdanjima Hrvatske udruge “Pjevana baština” i Instituta za etnologiju i folkloristiku u Zagrebu koje su ostvarene potporom Ministarstva kulture RH, Zadarske županije i Grada Zadra, a prve su u planiranoj seriji monografija o glagoljaškom pučkom crkvenom pjevanju Zadarske nadbiskupije. Udruga “Pjevana baština” već je izdala takve multimedije za Šibensku biskupiju. Na predstavljanju u crkvi sv. Donata, nastupit će pjevači iz Velog Iža i Radovina, bit će prikazani i isječci iz DVD filmova, a govorit će nadbiskup zadarski mons. Želimir Puljić, dr. Josip Faričić, prorektor Sveučilišta, dr. Tvrtko Zebec, ravnatelj Instituta za etnologiju i folkloristiku – Zagreb, dr. Joško Ćaleta, etnomuzikolog, autor prof. Livio Marijan te dr. Dragan Nimac, predsjednik Hrvatske udruge “Pjevana baština” iz Zagreba kao izdavač i suautor monografije Radovin.
Multimedijska monografija o glagoljaškom pjevanju Velog Iža autora Livija Marijana, rođenog Veloižanina, profesora etnologije i filozofije, sadrži knjigu, dokumentarni film (DVD) i tri nosača zvuka s 112 napjeva. U knjizi je opisana povijest mjesta i župe Veli Iž, jedne od najstarijih glagoljaških župa u Zadarskoj nadbiskupiji, koja je povijesti ukupno dala 140 svećenika glagolaša, s brojnim fotografijama i dokumentima. Središnji dio knjige donosi povijesni razvoj glagoljaškog pjevanja u Velom Ižu, glazbenu i povijesnu analizu napjeva, te notne primjere. Donsesen je i sažetak na engleskom a knjiga je bogato opremljena slikovnim materijalom iz povijesti i kulturne baštine mjesta. Dokumentarni film prati sadržaj knjige a donosi razgovore s pjevačima i župnikom, video snimke raznih crkvenih svečanosti snimljenih tijekom 90-tih godina 20. stoljeća u Velom Ižu kao i nastupe glagoljaških pjevača iz Velog Iža na Međunarodnoj smotri folklora i Pasionskoj baštini u Zagrebu. Film obiluje prikazom glagoljskih spomenika, te povijesne i umjetničke baštine župne crkve sv. Petra i Pavla. Izlazak knjige poklapa se s 40. Obljetnicom smtri Veloižanina don Vladislava Cvitanovića (1894.-1973.), jednoga od posljednjih glagoljaša u Hrvatskoj, koji je u drugoj polovici20. st. svojim znanstveno-istraživačkim radom i objavom brojnih naučnih radova u suradnji s akademijom zadužio našu znanstvenu i kulturnu javnost. Multimedij o glagoljaškom pjevanju Velog Iža po prvi puta donosi na vidjelo i dokumentira iznimno bogatu i vrijednu glazbenu baštinu glagoljaškog pjevanja, na staroslavenskom i živom hrvatskom jeziku (“šćavetu”) jedne dalmatinske otočke župe, gdje se među sačuvanim napjevima nalaze prastare melodije s podrijetlom još u srednjem vijeku, zatim melodije izrazito folklornog podrijetla iz18. st., te one podrijetlom iz dalmatinskih katedrala i novijeg višeglasnog akordskog pjevanja 19. i20. st.
Monografiju o glagoljaškom pjevanju župe Gospe od Zdravlja u Radovinu napisali su zajedno prof. Livio Marijan i dr. Dragan Nimac. Sadrži presjek povijesnog razvoja glagoljaškog pjevanja na zadarskom području, osobito od vremena uspostave mira između Venecije i Turaka, kada se u zadarskom zaleđu oragniziraju naselja i župe te život stabilizira. U bitno drugačijim sociološkim i kulturološkim uvjetima nego na otocima, na zadarskom kopnu se glagoljaško pjevanje uglavnom razvija skromnije i na živom govornom hrvatskom jeziku “šćavetu” u potpunoj ovisnosti od svjetovnog folklornog glazbenog izraza ovoga kraja. Napjevi su prožeti posve folklornim glazbenim obilježjima. Multimedij donosi knjigu s povijesnim razvojem pjevanja i crkvenog života ove male kotarske župe od18. st. do danas, u kojoj je obuhvaćen širi kontekst i razvoj crkvenog pjevanja na području Zadrske nadbiskupije. Tu su zatim dva nosača zvuka (CD) te dokumentarne filmove s prikazom bogoslužja, i nekih vrlo starih preživjelih običaja. U Radovinu je veliku ulogu u očuvanju ne samo svjetovnog folklora, već i crkvenog pjevanja imalo Kulturno-umjetničko društvo “Radovin” koje je u svojim izvornim nošnjama i prezentacijom starih tradicija pjevanja (“orcanje”) doživjelo brojne nastupe i priznanja diljem Hrvatske.
Glagoljica i sva bogata kulturno-povijesna baština koja je iz nje proizišla, pa tako i glagoljaško crkveno pučko pjevanje, spada u izvorne i jedinstvene fenomene hrvatske nacionalne kulture. Radi se o pojavi koja je specifično naša, hrvatska, i koja i u razmjerima europske i svjetske kultrne baštine ima svoje jedinstveno mjesto. Glagoljaško je pjevanje dragocjeni dokumenat naše kulturne baštine i kao takvo je pred nekoliko godina ušlo i u Zakon o zaštiti nematerijalnih kulturnih dobara Republike Hrvatske. Nažalost, u mnogim je našim župama nebrigom nestalo i zamijenjeno novijim, nerijetko i bezvrijednim komponiranim ili izvana uvezenim crkvenim pjevanjem. Ove multimedijske monografije, prve ove vrste na našem području, poslužit će i kao prvorazredna povijesna dokumentacija ali i kao poticaj da se čuva i njeguje ova naša autentična i vrijedna nacionalna i sakralna pučka baština.